Teško je započeti ovu priču jer seže jako daleko, čak tri godine unatrag. Najbolje da vam prvo prikažem prilog o slučaju iz emisije Provjereno:

Pišem ovo 10 dana nakon što mi je Provjereno uz pomoć policijskog hakera otkrilo da je Ivica Radoš Mužinić iz Svete Nedelje, moj donedavno najbolji prijatelj, zapravo moj najveći neprijatelj.

Ivica i ja posvađali smo ovo ljeto, tema svađe bio je novac i mislila sam da su petljanja i laži oko novca, što je učinio već drugi put, njegova jedina mana – što mi je bilo dovoljno za prekid prijateljstva. Prijetnje u ime Zrinke Pilipović, opisane u prilogu Provjerenog, nastavile su i intenzivirale do mjere da mi je bilo fizički loše, pila sam tablete za srce i dobila anksiozni poremećaj koji nikad prije nisam imala.

Ono što me u ovom slučaju najviše pogodilo, a što je, vjerujem bio i Ivičin cilj, jest činjenica da su neke moje ljubavne veze i bliski odnosi prekinuti, trajno narušeni pošto je bilo riječi o krađi identiteta i lažnom predstavljanju iliti uložen je jako velik trud kako bi ja ispala luda i zla pred nekim meni bitnim ljudima, i ti isti ljudi ludi i zli predamnom. Spletka dostojna scenarija serije How to Get Away With Murder. Ivica je otkriven, pametan, informatički potkovan, lažljiv, manipulator. Njegova motivacija? Skrivena u moždanim vijugama njegove proćelave glave. Egzekucija njegovog dijaboličkog plana je besprijekorna, dapače savršena: Uspio je otjerati iz mog života meni bitne osobe, narušiti mi ljubavne veze – iz zlobe, da ne kažem bolesti.

Ivica ne samo da je ukrao identitet Zrinki Pilipović znajući da će ako joj se obrati završiti u istražnom zatvoru, već je krao identitete nasumično odabranih ljudi kako bi spletkario i pritom proizveo desetke kolateralnih žrtava. Najveća žrtva su oni koje sam voljela, a koji su toliko maltretirani da su pobjegli od mene jer ”Ivica je moj prijatelj” i  ”ja sam luda”. Ivica je točno želio da tako ispadne.

Kad je otkriven, prijetio mi je da će me prijaviti policiji zbog ”pisanja lažnih pisama u ime Zrinke Pilipović glavnom uredniku Playboya” – kako prvi put čujem za ta pisma, zaključujem da ih je pisao on. U sve ove tri godine, Zrinka, koja je najveća žrtva, pogriješila je samo u jednom – da me barem jednom pokušala kontakirati ili da je barem napisala status o tematici, ovaj bi slučaj bio riješen puno prije. No nećemo o ”što bi bilo kad bi bilo”.

Šteta je učinjena, ljudi su povrijeđeni, odnosi uništeni, dapače saznala sam da sam upravo zbog Ivičine manipulacije dala otkaz u Playboyu u kojem sam radila punih sedam godina i obožavala svoj posao. Kolege iz Playboya, Stjepan Juras i Violeta Juras, pokušali su mi ukazati na Ivičinu kriminalnu prošlost no kako se sve vremenski poklopilo s nekim drugim nesuglasicama s njima dvoje, nisam ih željela saslušati. Sve ove godine, zlostavljač je maltretirao i njih dvoje, a ja sam sumnjičila da upravo oni zajedno s ni krivom ni dužnom Zrinkom vrijeđaju mene. Dok su oni vjerojatno mislili da ih napadam ja. Komplicirano, zar ne?

Ivica je imao na desetke lažnih profila, koristio metodu phishing kako bi provaljivao u profile i krao identitete, a bio je u stanju i provaliti profil i nekim naprednijim metodama. Radio je godinama budalu od mene glumeći mi najboljeg prijatelja, a istovremeno me mučio, strašio i maltretirao na sve načine koje mu je moderna tehnologija dopuštala. Uništio mi je neke poslove, a pokušao srediti i otkaze meni bliskim osobama. Zbog njega sam se i povukla iz medija jer su maltretiranja i spletke bili nesnošljivi.

Bila je jedna situacija u kojoj sam toliko zastrašivana i napadana putem interneta, da mi je fizički pozlilo i nisam se mogla dići sa stolca da dođem u maminu sobu da joj kažem da mi je  loše i da ne mogu disati. Ivica je to znao, ali nije posustajao.

Srce mi je dijelom slomljeno kad mi je ekipa Provjerenog otkrila da iza svega stoji on. Ako se dobro sjećam, dok su mi to govorili, ja sam samo ponavljala: ”To nije istina, ja to ne vjerujem”. Istina je. Istina je ponekad jebeno bolna.

Briga me za sve, apslutno sve, no ono što ne mogu oprostiti je narušavanje mojih ljubavnih odnosa. Za to je bio potreban trud koji priliči samo psihopatu – lažiranje i krađa identiteta odigirala je svoje i neki su odnosi nepovratni. Osjećam se iscrpljeno, nisam niti depresivna niti nervozna, ja sam – slomljena.

Danas, 10ak dana nakon otkrića da je moj najbolji prijatelj zapravo moj najveći neprijatelj, snimila sam video:

Dear diary… 📙Osjećam se silovano.

Objavljuje Nika Ostoić u Ponedjeljak, 28. listopada 2019.

 

 

Revolucija iz kreveta ne snosi odgovornost za izrečeno u komentarima